Za potrebe izrade Studije zaštite, multidisciplinarni tim stručnih saradnika Zavoda za zaštitu prirode Srbije tokom aprila i maja 2026. godine nastavio je terenska istraživanja i valorizaciju prostora planine Bukulja. Istraživanja su započeta u oktobru i novembru 2025. godine, a njima su obuhvaćene sve oblasti potrebne za izradu Studije, geologija, geomorfologija, hidrologija, biologija (botanika, ihtiologija, ornitologija, mamologija, entomologija, herpetologija…) šumarstvo, prostorno planiranje, ekologija i dr.
Bukulja je planina vulkanskog porekla u Šumadiji, u čijem podnožju se nalazi Aranđelovac. Njeno područje najvećim delom čini šumski prostor pod autohtonom vegetacijom, gde se ističu čiste brdske bukove šume (Fagetum moesiacae submontanum). Pored njih, autohtonu vegetaciju prostora čine i šume različitih hrastova: sladuna (Quercus frainetto), cera (Quercus cerris) i kitnjaka (Quercus petraea). Istraživanjima su evidentirane i brojne zaštićene drvenaste vrste prema Pravilniku o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva, i to: klokočika (Staphylea pinnata), divlja ruža (Rosa canina), bodljikava kostrika (Ruscus aculeatus), širokolisna kostrika (Ruscus hypoglossum), sitnolisna lipa (Tilia cordata Mill.), beli glog (Crataegus monogyna Jacq), dren (Cornus mas) i sl.
Dobro očuvani šumski ekosistemi Bukulje ispresecani su brojnim planinarskim stazama, potocima, jarugama i šumskim vlakama. Planina predstavlja i vodno zaštitnu zonu koja sa dve akumulacije (Bukuljsko i Garaško jezero) ima izuzetan značaj za vodosnabdevanje itugrada Aranđelovca sa okolinom, kao i za očuvanje kvaliteta podzemnih voda. Terenskim ihtiofaunističkim istraživanjima u vodama na prostoru Bukulje evidentirano je 18 vrsta riba od kojih je šest zaštićeno, a dve, balkanski vijun (Sabanejewia balcanica) i paklara (Eudontomyzon sp.) su strogo zaštićene prema Pravilniku o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva. Takođe je evidentirana i jedna vrsta strogo zaštićenog raka i to potočni rak (Austropotamobius torrentium).
Očuvanost šuma i raznovrsnost staništa, sa ujednačenom i vlažnom mikroklimom na Bukulji, izraziti su potencijali ovog područja za razvoj raznovrsnih i specifičnih gljiva. Terenskim obilascima zabeleženo je 56 taksona makrogljiva, od kojih su zeleno-ljubičasta zeka (Russula cyanoxantha) i crna truba (Craterellus cornucopioides) zaštićene divlje vrste u skladu sa Pravilnikom o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva.
Dosadašnja istraživanja terena potvrdila su biološku, geološku i predeonu vrednost prostora planine Bukulja, te se u narednom periodu očekuje završetak terenskih istraživanja, kao i intenzivan rad na analizi i obradi prikupljenih terenskih podataka do kojih se istraživanjima došlo, što će rezultirati izradom stručne osnove – Studije zaštite Specijalnog rezervata prirode „Bukulja“.
[Best_Wordpress_Gallery id=”249″ gal_title=”Istrazivanje bukulje za zastitu 2026″]
